Digitalizirano je više od 3.000 stranica izvješća glazbene škole HGZ-a, koja je HGZ objavljivao, od školske godine 1868./1869. do predaje svojeg konzervatorija u ruke državi 1920. te izvješća Muzičke akademije od 1920. do 1940. Izvješća pružaju podatke o učenicima i učiteljima, nastavnim planovima, učeničkim produkcijama i koncertima i odličan su izvor podataka osobito za istraživače i znanstvenike. Važnost ovog projekta velika je ne samo za hrvatsku glazbenu javnost, nego i šire, jer su glazbenu školu HGZ-a pohađali mnogi kasnije istaknuti inozemni glazbenici. Digitalizaciju je omogućila financijska potpora Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Značajni dio zbirke arhivske građe HGZ-a čini zbirka koncertnih programa i plakata koji su bogat izvor podataka ne samo za povijest HGZ-a, nego i cjelokupnog koncertnog života u Zagrebu, pa i u drugim gradovima. Digitalizirani su najstariji koncertni programi i plakati, iz razdoblja od 1836. do 1921. godine. Programi i plakati u arhivu HGZ-a izvor su brojnih podataka, govore i o povijesti glazbenog života, donose biografije skladatelja i reproduktivnih umjetnika te njihove fotografije i portrete. Digitalizaciju je omogućila financijska potpora Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Glazbena škola HGZ-a osnovana je 1829. godine i tijekom svojeg razvitka do 1920., kada je (kao konzervatorij) predana u ruke državi, postala je temelj glazbenog školstva u Zagrebu. U opsežnom arhivskom  gradivu dokumentacije glazbene škole HGZ-a posebno mjesto imaju imenici učenika. Oni donose osnovne podatke o učenicima (pogotovo je zanimljivo iz kojih su sve bili sredina), njihov uspjeh te imena učitelja, što su važni podaci za povijest školstva i pojedinih istaknutih osoba. Za prvu fazu digitalizacije odabrani su imenici iz doba kada je školu vodio Vjekoslav Klaić, od 1890/91 do 1898/99. Digitalizaciju je omogućila financijska potpora Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Ostavština Dore Pejačević (1885-1923), koja se u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda čuva od 1972. godine, obuhvaća notni materijal (autografe skladbi i vrijedna rana tiskana izdanja) te raznoliko arhivsko gradivo (korespondenciju, koncertne programe, osobnu dokumentaciju, fotografije te raritete poput Dnevnika pročitanih knjiga). Digitalizirana ostavština je neizostavan izvor podataka za istraživanje života i stvaralaštva naše skladateljice, a osobito će biti korisna u 2023. godini kada će se obilježiti stota godišnjica smrti Dore Pejačević. Digitalizaciju je omogućila financijska potpora Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Ostavština akademika Lovre Županovića (1925-2004), istaknutog muzikologa i skladatelja, koja se u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda čuva od 2004. godine, obuhvaća notni materijal (autografe skladbi i izdanja) te obimno arhivsko gradivo (hemeroteku, zvučne zapise, koncertne programe, osobnu dokumentaciju, odličja i dr.). U prvoj fazi digitaliziran je dio hemeroteke (iz 1971. i 1972.) i autografa (popijevke i zborovi). Digitalizaciju je omogućila financijska potpora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.